Čileanski senatski odbor podržao zabranu onlajn klađenja umesto licenciranja
Odbor za ekonomiju Senata Čilea podržao je dva amandmana koja bi umesto regulisanog privatnog tržišta uvela zabranu onlajn klađenja. Predlozi predviđaju blokiranje platformi i različite kazne, dok vlada nastoji da uspostavi sistem licenci i oporezivanja.

Zaokret u raspravi o onlajn klađenju
Plan čileanske vlade da privatne priređivače onlajn klađenja uvede u sistem licenciranja i oporezivanja naišao je na prepreku u Senatu. Odbor za ekonomiju u ponedeljak je podržao dva amandmana usmerena na zabranu platformi, sa tri glasa za, jednim protiv i jednim uzdržanim.
Prvi amandman podnele su predsednica Senata Paulina Núñez i senatorka María José Gatica, obe iz stranke Nacionalna obnova (RN). Drugi su predložili predsednik odbora Gastón Saavedra iz Socijalističke partije i senator Diego Ibáñez iz Širokog fronta. Saavedra je najavio da će odbor na narednoj sednici objediniti njihove tekstove.
Oba predloga isključuju uspostavljanje regulisanog privatnog tržišta onlajn klađenja, ali se razlikuju po predviđenim sankcijama. Podrška odbora, međutim, ne znači da je zabrana konačno usvojena.
Vladin predlog: petogodišnje licence i porezi
Glasanje predstavlja značajnu promenu pravca u razmatranju zakona. Vlada predsednika José Antonio Kast je 26. oktobra Senatu dostavila amandmane kojima je predložila legalizaciju poslovanja privatnih priređivača.
Taj model obuhvatao je licence sa važenjem od pet godina, PDV od 19% na razliku između primljenih uloga i isplaćenih dobitaka, kao i dodatnu dažbinu od 3%.
Nasuprot tome, amandmani koje je podržao Odbor za ekonomiju zatvorili bi put ka takvom sistemu privatnih licenci. U središtu rasprave zato više nisu samo uslovi poslovanja i poreske obaveze, već pitanje da li privatnim onlajn platformama uopšte treba dozvoliti rad.
Široka zabrana uz izuzetke za određene priređivače
Amandman koji su podneli Ibáñez i Saavedra u potpunosti bi zamenio postojeći predlog zakona. Njime se zabranjuju upravljanje i poslovanje platformi za onlajn klađenje, kao i nuđenje i oglašavanje njihovih usluga u Čileu.
Prema tom tekstu, svaka platforma koja prima opklade iz Čilea smatrala bi se platformom koja posluje u zemlji, bez obzira na lokaciju servera ili domena.
Izuzeci bi važili za državnog lutrijskog priređivača Polla Chilena de Beneficencia, lutrijskog priređivača Lotería de Concepción, ovlašćene hipodrome i fizičke kazina objekte.
Za kršenje zabrane radi ostvarivanja profita predviđene su zatvorske kazne od 541 dana do pet godina i novčane kazne od 200 do 1.000 UTM. UTM je čileanska mesečna poreska jedinica čija se vrednost usklađuje sa inflacijom. Internet provajderi, prodavnice aplikacija i kompanije za platne usluge morali bi da blokiraju pristup, preuzimanja i transakcije.
Drugi amandman predviđa i do 15 godina zatvora
Predlog koji su podnele Núñez i Gatica takođe ne ostavlja prostor za tržište privatnih licenci. Sudovima bi omogućio trajno blokiranje ilegalnih sajtova, uz ograničavanje njihovih plaćanja i oglašavanja.
Prema izveštaju CNN Chile, u ozbiljnim slučajevima prekršiocima bi pretilo do 15 godina zatvora i novčane kazne do 10.000 UTM. Takvi slučajevi uključuju namerno usmeravanje ponude ka maloletnicima ili nastavak poslovanja uprkos pravosnažnom sudskom nalogu za blokiranje.
Razlike u kaznenim odredbama ostaju jedno od pitanja za najavljeno objedinjavanje dva teksta.
Podeljeni stavovi i naredni koraci
Ibáñez je ponovno otvaranje političke rasprave obrazložio odlukom Vrhovnog suda. Prema navodima ADN Radio, rekao je da sud taj posao proglašava nezakonitim i nalaže zatvaranje svih onlajn kladionica.
Nezavisni senator Matías Walker usprotivio se zabrani, ocenjujući da bi regulativa primorala priređivače da pribave licence i plaćaju poreze. Prema njegovom stavu, zabrana najviše odgovara kompanijama koje nikada nisu želele da urede svoj status, dobiju državnu licencu ili plaćaju poreze.
Zamenik ministra finansija Sebastián Vallebona upozorio je da bi odbacivanje vladinog plana ostavilo decu slabije zaštićenom od zavisnosti od kockanja. Senator RN Manuel José Ossandón oštro je odbacio tu ocenu, ističući da je 20 godina radio u siromašnim naseljima koja Vallebona, prema njegovim rečima, ne poznaje.
Predstavnički dom već je usvojio predlog zakona, a Senat ga je odobrio u načelu. Odbor za ekonomiju sada ga razmatra odredbu po odredbu, nakon čega sledi razmatranje pred Odborom za finansije Senata.